![\"\"](\"https:\/\/dijasporanews.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/jadranska-obala-1024x613.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\nSavjetujemo vas, \u0161to ne smijemo dirati i uznemiravati kako ne bismo naru\u0161ili biljni i \u017eivotinjski svijet Jadrana, ali i kako bismo sa\u010duvali eure u na\u0161im nov\u010danicama:<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
Posidonija (Posidonia oceanica<\/em>) ili Voga<\/strong><\/p>\n\n\n\n Posidonija ili voga je morska cvjetnica koja je ime dobila prema Posejdonu, gr\u010dkom bogu mora. Za razliku od alga, a poput pravih kopnenih biljaka kako pise na internet stranici <\/a>Ministarstva za\u0161tite okoli\u0161a i zelene tranzicije ima razvijen korijen, stabljiku, list i cvijet. Posidonija je endem Sredozemnog mora, \u0161to zna\u010di da \u017eivi samo na tom podru\u010dju, a jedino jo\u0161 u morima oko Australije \u017eive dvije joj srodne vrste. Gradi prostrane morske livade na muljevito – pjeskovitom morskom dnu, a s povr\u0161ine mora je uo\u010dljiva u obliku tamnih mrlja iznad kojih je ponekim ljudima nelagodno plivati ili roniti. Livade posidonije su \u201etvornice\u201c kisika i podru\u010dja velike biolo\u0161ke raznolikost. U njima \u017eivi vi\u0161e od 20% poznatih sredozemnih vrsta. Na svakom listu posidonije se mo\u017ee na\u0107i preko trideset vrsta alga, a livade su obitavali\u0161ta, mrjestili\u0161ta, rastili\u0161ta i hranili\u0161ta za vi\u0161e od 100 vrsta riba, od kojih ve\u0107ina ima gospodarski zna\u010daj. Livade posidonije su najva\u017eniji priobalni ekosustav u Sredozemnom moru te rastu u podru\u010djima gdje je pritisak ljudskih aktivnosti izrazito velik. Sidrenje plovila u livadama posidonije znatno o\u0161te\u0107uje mre\u017eu polo\u017eenih stabljika, koja tada postaje podlo\u017ena razaranju valova. Osim toga, ugro\u017eavaju je strane invazivne vrste (poput zelenih algi roda Caulerpa), one\u010di\u0161\u0107enje otpadnim vodama, gradnja i nasipanje u more iznad njezinih livada, uzgajali\u0161ta riba i \u0161koljka\u0161a, marine i lu\u010dice te neki ribolovni alati. Zbog va\u017enosti livada ove morske cvjetnice te osjetljivosti i ugro\u017eenosti koja im prijeti, posidonija je u Hrvatskoj strogo za\u0161ti\u0107ena vrsta Zakonom o za\u0161titi prirode, dok je na europskoj razini \u0161titi Direktiva o za\u0161titi prirodnih stani\u0161ta i divlje faune i flore Europske unije.<\/p>\n\n\n\n <\/p>\n\n\n\n Prstac (Lithophaga lithophaga)<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ovaj duguljasti \u0161koljka\u0161 ovalnog i valjkastog oblika mo\u017ee narasti i do 15 centimetara, a poznat je po simetri\u010dnoj lju\u0161turi koja je izvana kestenjaste boje i pro\u0161arana elipsastim krivuljama koje poput godova ozna\u010davaju godine prstaca. Prosje\u010dna te\u017eina prstaca je oko 2 dekagrama, a mo\u017ee te\u017eiti i do 10 dkg. Nastanjuje litice i samostalna kamenja u kojima izlu\u010divanjem kiseline bu\u0161i rupu prikladnu svojoj veli\u010dini. \u017divi u kolonijama u kojima mo\u017ee biti do 300 jedinki po metru kvadratnom. Prstaci se smatraju izuzetnom delikatesom, ali je njihov izlov od 1995. godine najstro\u017ee zabranjen u cijelom priobalnom podru\u010dju Hrvatske. Izlov prstaca, uz neophodno razbijanje samostalnih stijena i \u010ditavih litica, dovodi do potpunog uni\u0161tenja cijelih podmorskih stani\u0161ta za \u010diju su obnovu ponekad potrebna i desetlje\u0107a. Zbog toga su prema Zakonu o morskom ribarstvu u Hrvatskoj predvi\u0111ene visoke nov\u010dane i zatvorske kazne. Za me\u0111udr\u017eavni \u0161verc prstaca, kojim se izbjegavanjem carinskog nadzora kr\u0161i kazneni zakon, predvi\u0111ena je kazna zatvora od \u0161est mjeseci do pet godina, a ako je rije\u010d o organiziranoj grupi kazne mogu biti od jedne do osam godina zatvora.<\/p>\n\n\n\n <\/p>\n\n\n\n Plemenita periska (Pinna nobilis)<\/strong><\/p>\n\n\n\n U Jadranskom moru Periska se naj\u010de\u0161\u0107e mo\u017ee prona\u0107i izme\u0111u 2 i 30 metara dubine. Mo\u017ee narasti do 120 centimetara te se pojavljuje u cijelom Jadranu. Ima va\u017enu ulogu u ekosustavu kao filtrator mora, a na njenim lju\u0161turama obitavaju brojne vrste. Strogo je za\u0161ti\u0107ena<\/a> vrsta u Hrvatskoj, \u0161to uklju\u010duje za\u0161titu vrste i njenih stani\u0161ta, te je zabranjeno namjerno hvatanje ili ubijanje, uznemiravanje, uni\u0161tavanje, o\u0161te\u0107ivanje ili uklanjanje njihovih razvojnih oblika, o\u0161te\u0107ivanje ili uni\u0161tavanje podru\u010dja njihova razmno\u017eavanja ili odmaranja, dr\u017eanje, prijevoz, prodaja, razmjena te nu\u0111enje na prodaju ili razmjenu \u017eivih ili mrtvih jedinki. O\u010duvanost i budu\u0107nost ovog mediteranskog endemskog \u0161koljka\u0161a, kako u Jadranu, tako i u cijelom Mediteranu je nesigurna. Me\u0111unarodna unija za o\u010duvanje prirode (IUCN) je u listopadu 2019. godine plemenitu perisku svrstala u kategoriju \u201ekriti\u010dno ugro\u017eenih vrsta\u201c.<\/p>\n\n\n\n <\/p>\n\n\n\n Morski konjic<\/strong><\/p>\n\n\n\n Morski konjic za\u0161ti\u0107ena je vrsta, a diljem svijeta ih hvataju za akvarije, trofeje ali i u religijske pa \u010dak i prehrambene svrhe. U Sredozemlju je izlo\u017een zamjetnom smanjenju brojnosti \u0161to bi mu moglo ugroziti opstanak. Broj im se smanjuje zbog uni\u0161tavanja stani\u0161ta i ljudskog djelovanja poput ko\u0107arenja i jaru\u017eanja morskog dna. U Jadranu \u017eive dvije vrste, dugokljuni\u0107 i kratkokljuni\u0107. Konji\u0107 dugokljuni\u0107 naraste do 16 cm du\u017eine. Tijelo mu je bo\u010dno spljo\u0161teno. Varijabilne je crne, sme\u0111e ili \u017eute boje. Na tijelu su vidljive sitne bijele to\u010dkice. Djelomi\u010dno je sposoban mijenjati boju tijela ovisno o okolini u kojoj se nalazi. Na tijelu ima brojne ko\u017ene izrasline. Glava konji\u0107a dugokljuni\u0107a pognuta je prema naprijed. Razvijene su mu trbu\u0161ne i le\u0111na peraja. Na le\u0111noj peraji vidljiva je jedna tamna crta i \u017euti vanjski rub. Repne peraje nema, ali mu je donji dio tijela formiran u obliku tankog repa, koji je savijen prema trbuhu. Njime se prihva\u0107a se za alge i izbo\u010dine na dnu. Dugokljuni\u0107 voli pli\u0107e more, od 3 do 12 metara dubine, dok se kratkokljuni\u0107 usudi otplivati i tamo gdje je do dvadesetak metara duboko, pogotovo zimi. Dugokljuni\u0107 \u017eivi du\u017e cijele jadranske obale, a voli i otoke. Kratkokljuni\u0107 pak najvi\u0161e voli zapadnu obalu Istre i obalu srednjeg Jadrana.<\/p>\n\n\n\n <\/p>\n\n\n\n Morske kornja\u010de<\/strong> <\/p>\n\n\n\n Glavata \u017eelva (Caretta Caretta)<\/strong>, kornja\u010da \u010dvrstog oklopa satkanog od \u010dvrste ko\u0161tane strukture koja prekriva gotovo cijelo tijelo i sve unutarnje organe,najbrojnija je vrsta morske kornja\u010de u Jadranu, njenom omiljenijom stani\u0161tu. Odrasle jedinke dosti\u017eu duljinu oklopa i do 110 centimetara i tjelesnu te\u017einu do 115 kilograma, a ime je dobila prema karakteristi\u010dno velikoj glavi sa sna\u017enim \u010deljusnim mi\u0161i\u0107ima. Na obalu izlaze samo \u017eenke radi polaganja jaja, dok mu\u017ejaci ostaju u moru cijeli \u017eivot. Kornja\u010de \u010desto stradavaju u ribarskim staja\u0107im mre\u017eama. S obzirom na to da se radi o \u017eivotinjama koje di\u0161u plu\u0107ima, kornja\u010de moraju izlaziti na povr\u0161inu mora da bi udahnule zrak. Iako su razmaci izme\u0111u dvaju udisaja zraka u normalnim uvjetima kod kornja\u010da relativno dugi, kada se pod morem zapletu u mre\u017ee, zbog stresa vrlo brzo ostaju bez zraka i utapaju se. Njihove su populacije u opadanju i zbog slu\u010dajnog ulova u ko\u0107e. Procijenjeno je da se godi\u0161nje u Jadranskom moru slu\u010dajno ulovi oko 2500 glavatih \u017eelvi. Od ukupnog broja jedinki uhva\u0107enih u ribarske mre\u017ee 85% je ulovljeno ko\u0107arenjem. Morske kornja\u010de u Hrvatskoj su za\u0161ti\u0107ene zakonom kao i brojnim me\u0111unarodnim konvencijama. Strogo je zabranjen svaki namjerni izlov, uni\u0161tavanje, uznemiravanje ili trgovina ovim vrstama. Za ubijanje glavatih \u017eelvi predvi\u0111ene su visoke nov\u010dane kazne. <\/p>\n\n\n\n Sredozemna medvjedica (Morski \u010dovik – Monachus monachus)<\/strong><\/p>\n\n\n\n Sredozemna medvjedica jedna je od najugro\u017eenijih i najmalobrojnijih vrsta sisavaca u svijetu. O biologiji vrste postoji jo\u0161 uvijek mnogo nepoznanica. Smatra se da je sredozemna medvjedica prije stotinjak godina obitavala u \u010ditavom Jadranu koriste\u0107i morske \u0161pilje za odmaranje i razmno\u017eavanje, ali joj brojnost vjerojatno nikad nije bila velika, najvi\u0161e 30-40 odraslih jedinki. Sredinom pro\u0161log stolje\u0107a broj sredozemnih medvjedica u Jadranu je drasti\u010dno pao, prvenstveno jer su u pro\u0161losti bile progonjene od strane ribara, tako da se danas populacija smatra regionalno izumrlom u Hrvatskoj. Ipak, s obzirom na povremena vi\u0111enja jedinki u na\u0161em dijelu Jadrana, sredozemna medvjedica je progla\u0161ena strogo za\u0161ti\u0107enom vrstom u Hrvatskoj. U svrhu o\u010duvanja i pobolj\u0161anja stanja populacije sredozemne medvjedice u hrvatskom dijelu Jadrana, Ministarstvo za\u0161tite okoli\u0161a i zelene tranzicije donijelo je pravila pona\u0161anja<\/a> prilikom susreta sa sredozemnom medvjedicom u moru, ispred i u \u0161piljama, na obali ili tijekom vo\u017enje \u010damca ili glisera. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ljeto na Jadranu je dio godine koje s nestrpljenjem i\u0161\u010dekujemo i jedva \u010dekamo u\u0107i u to osvje\u017eavaju\u0107e bajno plavetnilo ostavljaju\u0107i sve brige sa strane. Jedva \u010dekamo zatvoriti vrata, krenuti prema aerodromu i poletjeti prema omiljenom dijelu Europe, dok nas tamo \u010dekaju na\u0161i najmiliji. Da hrvatski Jadran nije omiljeno odredi\u0161te samo Hrvatima u dijaspori dokazuje \u010dinjenica […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":330,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[12,1,14],"tags":[],"class_list":["post-319","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-lifestyle","category-naslovnica","category-travel"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/dijasporanews.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/319"}],"collection":[{"href":"https:\/\/dijasporanews.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/dijasporanews.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dijasporanews.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dijasporanews.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=319"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/dijasporanews.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/319\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":331,"href":"https:\/\/dijasporanews.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/319\/revisions\/331"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dijasporanews.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/330"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/dijasporanews.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=319"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/dijasporanews.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=319"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/dijasporanews.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=319"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/dijasporanews.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Posidonija_B-Furlan.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/dijasporanews.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/5390200_10.02.2022-prstac_ls-Photo-Green-Home.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/dijasporanews.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/periska.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/dijasporanews.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/morski-konjic.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/dijasporanews.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Sedmopruga-usminjaca-imageonline.co-merged-1024x213.png\")
<\/figure>\n\n\n\n
Zelena (golema) \u017eelva (Chelonia mydas)<\/strong> je najve\u0107a morska kornja\u010da iz porodice \u017eelvi i jedina je morska kornja\u010da koja se hrani isklju\u010divo morskim cvjetnicama i algama \u010diji klorofil daje njenom tijelu maslinasto-zeleno ili sivosme\u0111e obojenje. Odrasla jedinka ima oklop du\u017eine i do 150 centimetara, a mo\u017ee te\u017eiti i do 317 kilograma. Tijekom odrastanja, male zelene \u017eelve se hrane meduzama i glavono\u0161cima, a biljojedi postaju tek u neriti\u010dkoj fazi \u017eivota.
Sedmopruga usminja\u010da (Dermochelys coriacea)<\/strong> se od ostalih morskih kornja\u010da razlikuje po svom oklopu od tankog sloja ko\u017ee koji je poja\u010dan malim ko\u0161tanim plo\u010dicama. Oklop je tamne boje sa svijetlim to\u010dkicama te ima sedam izra\u017eenih pruga po kojima je vrsta i dobila ime. Sedmopruga usminja\u010da je najve\u0107a od svih morskih kornja\u010da, s du\u017einom oklopa preko 2 metra i te\u017einom do 900 kilograma. Mo\u017ee roniti i do 1200 metara dubine. U Jadranskom moru je zabilje\u017eena u malom broju. Ovi reptili su jedini preostali predstavnici porodice kornja\u010da \u010dije evolucijsko korijenje se\u017ee preko sto milijuna godina u pro\u0161lost. Nekada su bile rasprostranjene u svakom oceanu, osim Arktika i Antarktike, no danas im u mnogim dijelovima svijeta broj drasti\u010dno opada. Znanstvenici iz cijelog svijeta prate i prou\u010davaju sedmopruge usminja\u010de kako bi \u0161to vi\u0161e nau\u010dili o ovim gigantskim reptilima, ali i kako bi ih spasili od izumiranja.<\/p>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/dijasporanews.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/img_03_medvjedica-imageonline.co-merged-1024x247.png\")
<\/figure>\n\n\n\n